Tim vodećih savjetnika, analitičara i agenata nekretnina osmislio je i Vladi predstavio koncept prema kojem bi država građanima koji su ostali bez posla kroz šest do, iznimno, devet mjeseci, otplaćivala kamate na stambeni kredit.

Kako banke već nude moratorij na otplatu glavnice u slučaju otkaza zbog krize, to znači da bi dužnici tijekom pola godine, dok traže novi posao, bili "pošteđeni" visokih kreditnih anuiteta. "Vladin prijedlog Zakona o poticanju prodaje novosagrađenih stanova, prema kojem će država kupcima stanova pomagati s prosječnih 200 eura pozajmice po kvadratu, imat će određeni pozitivan, ali ipak ograničen učinak na rješavanje svih aktualnih problema tržišta nekretnina", ističu u timu kojeg čine, redom, CB Richard Ellis, Colliers International, Erste nekretnine, Filipović savjetovanje, HPB nekretnine, Kaštel nekretnine, King Sturge, PBZ nekretnine, Raiffeisen Consulting te Spiller Farmer. Prema njihovom prijedlogu, svim kupcima nekretnina na stambeni kredit koji tijekom otplate ostanu bez posla, država bi kroz pola godine otplaćivala kamatu na kredit, iznimno devet mjeseci ukoliko se radi o korisnicima kredita s dvoje ili više djece, te samohranim roditeljima. Kreditor komercijalna banka ili štedionica, produžila bi pak period otplate kredita za vrijeme počeka, kako bi anuitet nakon ponovnog početka otplate kredita ostao nepromijenjen.

Korištenje jamstva države bilo bi moguće samo tijekom perioda privremene nezaposlenosti, a najdulje šest mjeseci, dok bi građani korisnici ovog jamstva, koji u tom periodu pronađu posao ili nove prihode, nastavili kredit redovito otplaćivati i državi obročno vraćati iznos koji je ona platila u njihovo ime. Mjera bi trajala najduže dvije godine, koliko se pretpostavlja da će kriza još trajati. Računica stručnjaka. Prema računici stručnjaka na tržištu nekretnina, u slučaju kupnje 10 tisuća stanova na stambeni krediti predviđenoj stopi pada zaposlenosti od sedam posto, bilo bi 700 onih koji bi u slučaju gubitka radnog mjesta koristili subvenciju, što bi državu kroz prosječnih sedam i pol mjeseci koštalo 13,5 milijuna kuna, odnosno oko 1,8 milijuna eura.

S druge strane, primjer izračuna subvencije u slučaju kupnje pet tisuća stanova putem stambenih kredita uz potencijalnih 350 korisnika kredita koji bi izgubili radno mjesto, trošak države bi iznosio oko sedam milijuna kuna. Posljednji primjer izračuna subvencije u slučaju kupnje tri tisuće stanova, kaže pak kako bi uz potencijalnih 210 korisnika kredita koji bi izgubili radno mjesto, država izdvojiti morala četiri milijuna kuna. "Ovom mjerom bi se potaknula i prodaja zalihe neprodanih stanova", zaključuju stručnjaci za nekretnine.